INTERVJU
Zeleni vodonik još uvek nije ekonomski isplativ, ali velike investicije podstiču razvoj tehnologija
Slika: Branko Milićević
Objavljeno
22.12.2020.
Država
Autor
Komentari
Podeli
Projekti proizvodnje i upotrebe zelenog vodonika za sada su više političko-propagandni nego ekonomski, ali će velike investicije bez sumnje dati snažan podsticaj razvoju tehnologija za proizvodnju skladištenje i transport vodonika, kao i za njegovu konverziju nazad u energiju, kaže Branko Milićević, sekretar Grupe eksperata za gas u Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE). Milićević najavljuje da će UNECE pokrenuti projekat za održivu proizvodnju ovog goriva.
Naš sagovornik se energetikom vodonika bavi od 2000. godine, a organizacija sa sedištem u Ženevi za koju radi aktivna je u promociji vodonika i vodonične ekonomije.
UNECE je spreman da zemljama Zapadnog Balkana pomogne da razviju stategije za vodoničnu ekonomiju, koje mogu biti deo rešenja za smanjenje udela uglja u energetskom bilansu i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, u skladu sa nedavno usvojenom Zelenom agendom za Zapadni Balkan.
Evropska unija u svojoj strategiji za vodonik ostavlja prostora i za onu vrstu tog goriva koja se dobija iz prirodnog gasa. Šta ovaj dokument menja na polju razvoja te tehnologije i tržištu i koja je perspektiva za Zapadni Balkan?
Strategija Evropske unije, objavljena jula 2020, planira elektrolizere ukupnog kapaciteta pet do šest gigavata do 2025, a onda još 40 gigavata do 2030. godine. Strategija se prvenstveno bavi vodonikom iz obnovljivih izvora, takozvanim zelenim vodonikom.
U manjoj meri promoviše se i vodonik proizveden iz prirodnog gasa, plavi vodonik, koji podrazumeva odvajanje i skladištenje ugljen-dioksida. Spominje se i piroliza metana direktno u vodonik i ugljenik, koju već neko vreme zagovara Gazprom.
Ostaje da se vidi da li će i kad vodonična ekonomija zaživeti. Investicije takvog obima će bez sumnje dati snažan podsticaj razvoju tehnologija za proizvodnju, skladištenje i transport vodonika, kao i za njegovu konverziju nazad u energiju u gorivnim spregovima (fuel cells).
Investicije koje je EU predvidela strategijom za vodonik bez sumnje će dati snažan podsticaj razvoju tehnologija za njegovu proizvodnju, skladištenje, transport i konverziju u energiju u gorivnim spregovima
Vodoničnu ekonomiju je prvi promovisao, još 1974. godine, profesor Turhan Nejat Veziroglu iz Izmira, a zapaženu ulogu i dalje ima Dr Frano Barbir sa Sveučilišta u Splitu. I među Balkancima ima, dakle, pametnih ljudi. Zato pozivamo preduzeća i razvojne institucije sa ovih prostora da se uključe u razvoj vodonika.
Šansa za Zapadni Balkan, a naročito za Srbiju – zbog njenog relativno jakog metaloprerađivačkog sektora – mogla bi biti u proizvodnji komponenti za elektrolizere i gorivne spregove: od izlivanja bipolarnih metalnih ploča i polimernih membrana, do proizvodnje originalne opreme (OEM).
Koja je uloga vodonika dobijenog elektrolizom uz korišćenje struje iz obnovljivih izvora?
Prvenstveno kao medijuma za skladištenje energije. U mnogim situacijama lakše i jeftinije je skladištiti gas pod pritiskom nego elektrone.
Problem s vodonikom iz obnovljivih izvora – a i sa svakim drugim – jeste što on nije izvor energije. On se mora proizvesti. Međutim, postoje dva problema oko zelenog vodonika, onog dobijenog elektrolizom.
Preduzeća i razvojne institucije u Jugoistočnoj Evropi treba da se uključe u razvoj vodonika, jer u regionu mogu da se proizvode komponente i oprema
Ako se vodonik proizvodi samo u periodima natprosečno velike proizvodnje obnovljive energije, ili male potrošnje, onda elektrolizeri rade samo tokom slučajnih i nepredvidljivo kratkih intervala. Veći deo vremena isključeni su i čekaju da i njima sunce grane. Niska iskorišćenost zahteva instaliranje relativno velikog broja elektrolizera. Ovo iziskuje značajne kapitalne troškove i poskupljuje proizvodnju takvog vodonika.
S druge strane, ako elektrolizeri rade non-stop, pitanje je zašto uopšte prevoditi struju u vodonik, pa vodonik u struju. Gubici su značajni.
Na primer, zamislimo situaciju u kojoj vetrenjača napaja elektrolizer strujom od jednog kilovat-sata. Od te struje elektrolizer (uz efikasnost od 70 odsto) proizvede oko 20 grama vodonika. Tih 20 grama vodonika sadrži oko 0,6 kilovat-sati hemijske (Gibbsove) energije, koju potom gorivni spreg (sa efikasnošću od oko 50 procenata) pretvori u oko 0,3 kilovat-sata električne energije.
Drugim rečima, uloženi kilovat-sat uz mnogo napora i troškova pretvaramo u trećinu kilovat-sata. To bi imalo smisla ako bi se vodonik koristio kao gorivo za vozila, što se uskoro neće desiti nigde, pa ni na Balkanu.
Ruta za prenos energije obnovljivi izvor-elekrolizer-gorivni spreg u većini aplikacija danas je ili preskupa ili termodinamički besmislena.

Šta UNECE radi u ovoj oblasti?
UNECE je jedna od pet regionalnih komisija Ujedinjenih nacija. Okuplja 56 država severne hemisfere od Vankuvera do Vladivostoka. Naš glavni cilj je promocija panevropske ekonomske integracije. Sam posao je manje politički, a više tehnički, i nije posebno zanimljiv mejnstrim medijima.
Na primer, mi postavljamo standarde za poljoprivredne proizvode – sveže voće, povrće, gljive, jaja, meso, čak i cveće… Ti standardi omogućavaju međunarodnu trgovinu tim proizvodima. Naša transportna divizija bavi se standardima za vozila i opremu (sigurnosne pojaseve, sedišta za bebe, šlemove za motocikliste, svetla, kočnice).
Bavi se i mnogim drugim stvarima – saobraćajnim znakovima, pan-evropskim koridorima, prevozom opasnog materijala, vozilima bez vozača. Imamo i nekoliko konvencija o zaštiti vazduha i vode, prevenciji industrijskih havarija itd. U energetici, naše glavne aktivnosti su klasifikacija i upravljanje resursima, metan, energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije.
UNECE je veoma aktivan u promociji vodonika i vodonične ekonomije. U okviru Grupe eksperata za gas deluje Radna grupa za vodonik. Grupa eksperata za obnovljive izvore takođe je uključena.
Zemlje Zapadnog Balkana još nisu sastavile svoje strategije za vodoničnu ekonomiju
Bavimo se sinergijama između obnovljivih gasova i obnovljive električne energije, polazeći od pretpostavke da je gasna infrastruktura i kičma energetskog sistema i da će to ostati. Opštni cilj ovih aktivnosti je da se poveća udeo obnovljivih i niskougljeničnih gasova u energetskom bilansu.
U tom smislu, nudimo pomoć zemljama članicama u razvoju mera i propisa koji uklanjanju prepreke niskovodoničnim projektima. Promovisanje zelenog i plavog vodonika je glavni pravac dejstva.
Zemljama Zapadnog Balkana UNECE bi mogao pomoći na dva načina.
Prvo, u razvoju strategije za vodoničnu ekonomiju. Mnoge evropske zemlje su već usvojile te strategije. Zemlje Zapadnog Balkana još nisu. Jedan od prioriteta bi mogao biti smanjivanje udela uglja u energetskom bilansu i smanjivanje emisija gasova s efektom staklene bašte.
Drugo, planiramo da uskoro počnemo projekat o održivoj proizvodnji vodonika, i zelenog i plavog. Pozvaćemo i zemlje regiona da se pridruže. Nadamo se da će projekat početi već sredinom 2021. godine. Pozivam zainteresovane da se jave.

I u Jugoistočnoj Evropi se već javljaju projekti za umešavanje vodonika u ograničenom procentu u gasovodnu mrežu. Ukoliko zaista misli da do polovine veka svede neto emisije na nulu, EU će morati drastično da suzbije korišćenje prirodnog gasa, koji je fosilno gorivo. Da li se tako otvara prostor za vodonik i koliki deo kapaciteta on uopšte može da dostigne? Koliko postojeća gasna infrastruktura može da posluži?
Ako ostavimo po strani određene tehničke probleme (na primer vodoničnu krtost materijala), umešavanje vodonika u gasovodnu mrežu je moguće i poželjno. Pitanje je u kom procentu. Različite zemlje čak i unutar EU imaju različite propise o dozvoljenom procentu vodonika u gasnoj smeši. Prenos smeša vodonika i gasa na veće daljine i u međunarodnoj trgovini zahteva usaglašene standarde. I ovde UNECE može pomoći.
Pomoću obnovljivih izvora i gorivnih spregova trenutno može da se povrati tek 30 odsto električne energije uskladištene u vodoniku
Ako EU zaista drastično smanji korišćenje prirodnog gasa – u šta sumnjam – to je i dobra i loša vest za vodonik. Odnos prirodnog gasa i vodonika je kao osrednji brak, dakle komplikovan: ponekad su konkurenti, ali se generalno vole, nadopunjuju i pomažu jedan drugog u borbi protiv tečnih goriva, uglja, pa i obnovljivih izvora.
Kako stoje stvari s konkurentnošću vodonika proizvedenog iz fosilnih goriva, s obzirom na rastuće troškove na ime ispuštanja gasova s efektom staklene bašte?
Što se tiče same proizvodnje, vodonik iz fosilnih goriva je konkurentan. Zapravo, jeftinijeg nema. Zato se 95 odsto vodonika i proizvodi iz fosilnih goriva. Te druge, eksterne i rastuće troškove kao rezultat ispuštanja ugljen-dioksida i drugih gasova s efektom staklene bašte još uvek snosi neko drugi – vi, ja i svi ostali.
Postoje i pojedinačni razvojni projekti za korišćenje vodonika u teškoj industriji, na primer u čeličanama. Gde još u privredi ima mesta za ovo novo gorivo?
Ovde vodonik nije gorivo nego redukcioni agens koji iz oksida metala oslobađa metale. Postoje takve mogućnosti u proizvodnji cementa i amonijaka. Korišćenje vodonika za dekarbonizaciju teške industrije meni lično je vrlo zanimljivo.Tagovi: Branko Milićević, energetska tranzicija, obnovljivi izvori energije, prirodni gas, UNECE, vodonikPočetna » Intervju » Zeleni vodonik još uvek nije ekonomski isplativ, ali velike investicije podstiču razvoj tehnologija
Komentara: (0)
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.
Unesite vaš komentar
Vaše ime:Email:Vaš komentar: POŠALJI

NJUZLETER
Budite informisani. Jednom nedeljno stiže u Vaš Inbox.PRIJAVA
POPULARNI ČLANCI
12.04.2021.Ovako će domaćinstvima biti odobravane subvencije za energetsku efikasnost
05.03.2021.Srbija ove godine uvodi subvencije za građane za energetsku efikasnost
05.04.2021.Ko sve dolazi u Beograd na Ekološki ustanak 10. aprila?
20.01.2019.Iz ličnog iskustva – Šta vas sve čeka ako u Srbiji želite da postanete prozjumer?
19.04.2021.Dan planete Zemlje 2021. posvećen mladima, obrazovanju, akcijama čišćenja
Slični članci

HrvatskaHrvatska vlada je shvatila da su obnovljivi izvori energije najjeftinije rešenje
30 March 2021 – Neven Duić, profesor zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, u intervjuu za Balkan Green Energy New govori o energetskoj tranziciji u Hrvatskoj.

SrbijaInteresi investitora ispred ljudskih prava, javne rasprave bez javnosti
17 March 2021 – Interesi investitora se u Srbiji štite, osnovna ljudska prava bezočno gaze, a javne rasprave održavaju bez građana, kaže Mirko Popović iz RERI-ja

Region/EUGrađani i firme u Jugoistočnoj Evropi su postali svesni klimatske krize, koristi od zelene energije
19 February 2021 – Zeleno finansiranje pomaže firmama i domaćinstvima u zaštiti životne sredine i obaranju troškova za energente, kaže direktorka GGF-a za Jugoistočnu Evropu Mejra Juzbašić Bajgorić

Region/EUJovana V. Milić: Srpkinja sa prestižnog švajcarskog instituta dobitnica nagrade Zeleni talenti
01 February 2021 – Jedna je od 25 mladih istraživača u svetu koji su izabrani na takmičenju nemačkog Ministarstva obrazovanja i istraživanja zbog svog doprinosa održivom razvoju.